noć vještica

Halloween je kovanica anglosaksonskog svijeta izvedena iz katoličke svetkovine Sviju svetih, latinski: Dies festum in omnium sanctorum, engleski All Hallow’s Day (All = svi; Hallow = svetac;Day = dan).
Večer uoči Sviju Svetih, dakle 31. listopada, bila je poznata kao „Večer Sviju svetih“, engleski All Hallow’s Evening iz čega se, skraćivanjem, iznjedrio pojam Halloween. Danas je Halloween, također Međunarodni dan magije.

Svoje početke seže još do drevnog keltskog festivala koje se naziva Samhain. Kelti , su bili skupina indoeuropskih poganskih naroda koji su živjeli prije 2000 godina u području današnje Irske,Velike Britanije i sjeverne Francuske, slavili su svoju novu godinu 1. studenoga. Bili su politeisti i vjerovali u više stotina božanstava.
Halloween se razvio iz spomenutog keltskog praznika Samhaina (etimol. „kraj ljeta“; od:sam=“kraj“ + fuin=“ljeto“) a predstavljao je slavlje kraja ljeta i početka zime, svršetak stare i početak Nove godine. Kelti su ga započinjali slaviti uvečer, 31. listopada, a završavali sa zalaskom sunca 2. studenoga, obuhvativši tako tri susljedne noći. Druidi (keltski svećenici) su odredili da su kroz te tri noći u godini red i društvena pravila dokinuti pa je tri noći zaredom pod maskama mogao vladati kaos (druidski karneval) a narod je mogao unedogled kolektivno ludovati, pijančevati, mađijati, orgijati. Na Samhain su se, među ostalim poganskim običajima, prinosile životinjske i ljudske žrtve i štovalo duhove predaka (festival mrtvih), jer su smatrali da je ta noć bila u stanju rastanjiti, ako ne i skroz ukloniti, veo između svijeta živih i svijeta pokojnika, omogućivši tako međusobnu komunikaciju ovih dvaju svjetova. Što je bio veći broj prinesenih žrtava, vjerovali su, biti će i plodnija godina. Sjeme su, prije polaganja u zemlju, natapali u krvi ljudskih žrtava, kako bi stimulirali duhove vegetacije (animizam) da bolje urode. Eho ovih jezivih prizora Samhainadopro je i do Halloweena kojega prati image “folklora straha”, osobito zahvaljujući Hollywoodskoj produkciji.Baš kao i ostale običaje vezane uz Halloween, Irci i Škoti su legendu donijeli u SAD.

U središtu američke tradicije Halloweena nalazi se The Jack o’lantern („Jack od lanterni“), izrezbarena bundeva osvijetljena sa svijećom u sredini. Prema nekim povjesničarima običaj potječe od samih Kelta, koji bi izdubljivali jabuke i povrće (obično repu) da bi u njih smjestili svijeću, dok su drugi mišljenja da potječe iz vještičje lubanje sa svijećom u sredini, koja je osvjetljavala put do vještičjih kovena (sjela).

Papa Bonifacije IV, 609. godine. je 13. svibnja proglasio Danom mučenika. Na taj datum je završavao drugi rimski festival mrtvih – Lemuria, a Grgur III. blagdanu je dodao sve svece, te pomakao blagdan 1. studenog, nagađa se kako bi dokinuo slavljenje Samheina.

(Neo)poganstvo je danas priznata religija, pred građanskim zakonom pojedinih zemalja jednakopravna svim ostalima, u Americi najbrže (?) rastuća religija s preko milijun članova.
Poganstvo kategorički odbacuje kršćanski nauk o istočnom i osobnom grijehu, nauk o spasenju po Isusu Kristu i kršćanski nauk o zagrobnom životu, a promovira reinkarnaciju i magijske prakse. Poganstvo je opasno osobito stoga što teži simbiozi s kršćanstvom predstavljajući magijske prakse u kršćanskom ruhu (kršćanopoganizam) potiho uklanjajući granicu između kršćanstva i poganstva čemu pridonosi i Haloween.
Katolička crkva poštuje slobodu savjesti svakog čovjeka i njegovo neotuđivo pravo na vjersku slobodu, iz čega nije izuzeto ni poganstvo, bilo staro ili novo. Ali kršćaninu dostojanstvo djeteta Božjega ne dopušta da ga se viđa na obilježavanju poganskih slavlja kakvo je Halloween. Na taj datum kršćanin se neće ponovno dati u „jaram ropstva“ (Gal 5,1) nego će kršćaninovo življenje među poganima biti uzorno (usp. 1Pt 2,12). Poželjeti nam je da se Noć vještica (Halloween) preobrazi u noć svetaca. Ili barem u prigodu da te dane više mislimo o smislu i prolaznosti života, molimo za duše u Čistilištu, i otkrivamo živote svetaca čiji je „uzor napose potreban mladima izloženima tolikim zavodljivostima Zloga, koji na njihove mladenačke duše posebno vreba.

Reci NE Halloweenu, jer…

briše granicu između kršćana i pogana;
pobuđuje zanimanje za okultno;
magijske i okultne tehnike predstavlja bezazlenima;
je najsvetiji dan vještica i drugih okultista;
ga okultisti i vještice koriste za populariziranje svojih umijeća;
je spiritistima poseban dan za prizivanje duhova;
su u prošlosti najčešće na ovaj dan prinošene ljudske žrtve;
sotonisti vjeruju da je to jedini dan u godini u kojemu mogu prizvati sotonu;
niječe postojanje grijeha, potrebu za Spasiteljem, i promovira s kršćanstvom nespojivi nauk o reinkarnaciji;
ne postoji niti jedna aktivnost ili simbol Halloweena koji ne bi imao veze s poganstvom.

Noć vještica

Papa Bonifacije IV, 609. godine. je 13. svibnja proglasio Danom mučenika. Na taj datum je završavao drugi rimski festival mrtvih – Lemuria, a Grgur III. blagdanu je dodao sve svece, te pomakao blagdan 1. studenog, nagađa se kako bi dokinuo slavljenje Samheina.

briše granicu između kršćana i pogana;

pobuđuje zanimanje za okultno;

magijske i okultne tehnike predstavlja bezazlenima;

je najsvetiji dan vještica i drugih okultista;

ga okultisti i vještice koriste za populariziranje svojih umijeća;

je spiritistima poseban dan za prizivanje duhova;

su u prošlosti najčešće na ovaj dan prinošene ljudske žrtve;

sotonisti vjeruju da je to jedini dan u godini u kojemu mogu prizvati sotonu;

niječe postojanje grijeha, potrebu za Spasiteljem, i promovira s kršćanstvom nespojivi nauk o reinkarnaciji;

ne postoji niti jedna aktivnost ili simbol Halloweena koji ne bi imao veze s poganstvom.