Svi sveti
Svi sveti (lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum) je svetkovina u Rimokatoličkoj crkvi, a njom se slave svi sveci u nebu, oni sveci koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života. Blagdan se slavi 1. studenoga.
U svetkovini Svih svetih, Crkva poziva na razmatranje nebeske slave i vječnog blaženstva u kojima uživaju svi oni koji su na jedinstven način postali -slika Božja.
Počeci slavljenja Svih svetih sežu još od 4. stoljeća kod kršćana na istoku.
Nekadašnji poganski hram rimski Panteon darovao je car papi Bonifaciju IV. ( 608.-615.). Po Papinoj odluci kosti (relikvije) mučenika iz katakombi su prenošene u taj hram 13. svibnja 609. poslije Krista.
Panteon je posvećen u crkvu Svih svetih mučenika. Više od dvjesto godina slavio se taj blagdan 13. svibnja kao blagdan Bogorodice i kršćanskih mučenika.
Osim mučenika u crkvi su se počeli štovati i sveci. Papa Grgur III. (731-741.) dao je sagraditi kapelicu Svih svetih u bazilici sv. Petra. Papa Grgur IV. (828.-844.) odredio je da se u Crkvi slavi spomen svih svetih 1. studenoga.
Kako ne znamo poimence svih koji su umrli na glasu svetosti, Crkva je odredila ovaj dan kada se zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate.
Riječ je o onom beskrajnom mnoštvu običnih ljudi, mnoštvu koje nam svjedoči da svetost ne znači nenormalnost, besprijekornost, nego znači puninu ljudskosti. Stoga su na svetost pozvani svi kršćani, svih razdoblja i svih životnih okolnosti. Kao što je lijepo rekao papa Benedikt XVI., da bi mogli biti sveti, nije potrebno činiti izvanredne pothvate i djela niti posjedovati posebne karizme, već jednostavno služiti Kristu, slušati ga i slijediti bez obeshrabrenja u teškim trenutcima. Samo s njegovom pomoći možemo postati svetima.